Bolest uzrokovana koronavirusom (COVID-19) je respiratorna bolest koja trenutno pogađa populacije diljem svijeta i prenosi se od osobe do osobe. Svjetska zdravstvena organizacija, kao i druge krovne institucije, poput Europske agencije za sigurnost hrane, izdale su preporuke za prehranu u svrhu sprječavanja širenja zaraze, kao i u slučaju zaraze koronavirusom.
Trenutno ne postoje dokazi koji bi ukazali na mogućnost širenja zaraze hranom. No, svakako treba provoditi odgovarajuće mjere za očuvanje sigurnosti hrane koje uključuju:
- Pranje ruku najmanje 20 sekundi toplom vodom i sapunom prije pripreme ili konzumacije hrane
- Prekrivanje usta i nosa maramicom ili rukavom prilikom kašljanja ili kihanja te naknadno obavezno pranje ruku
- Pranje voća i povrća prije konzumacije
- Dezinfekcija površina, korištenih kuhinjskih aparata i posuđa prije i nakon korištenja
- Odvojeno držanje svježe i kuhane hrane
- Korištenje različitog posuđa ili površina za sjeckanje hrane za svježu i kuhanu hranu u svrhu sprječavanja križne kontaminacije
- Obavezna termička obrada hrane ili podgrijanje na odgovarajućoj temperaturi (minimalno 63°C tijekom 4 minute)
Nema uvjerljivih dokaza da određena hrana ili način prehrane mogu utjecati na imunološki sustav i time prevenirati zarazu ili izliječiti osobu zaraženu koronavirusom.
Generalna preporuka je da prehrana bude zdrava i uravnotežena, bogata povrćem i voćem koji su izvor hranjivih tvari. Važno je ostati tjelesno aktivan provodeći vježbe kod kuće, reducirati stresne situacije te dovoljno spavati (7-9 sati) što dodatno pozitivno utječe na funkcioniranje imunološkog sustava.
Nekoliko je hranjivih tvari koje utječu na imunološki sustav, a to su: vitamin C, vitamin B6, vitamin B12, cink, vitamin A, vitamin D, željezo, folat, selen.
| Hranjiva tvar | Prehrambeni izvori | Učinak na organizam* |
| Vitamin C | Citrusi (naranče, grejp, limun), šipak, kivi, jagode, ribiz, borovnice, ananas, dinja, mango, papaja, crvena i žuta paprika, tamnozeleno lisnato povrće (raštika, špinat, repa, kelj) brokula, grašak, rajčica, krumpir | Doprinosi održavanju normalne funkcije imunološkog sustava za vrijeme i nakon intenzivne tjelesne aktivnosti, normalnom metabolizmu stvaranja energije, normalnoj funkciji imunološkog sustava, zaštiti stanica od oksidativnog stresa, smanjenju umora i iscrpljenosti |
| Vitamin B6 | Govedina, nemasna svinjetina, piletina, puretina, tuna, jaja, kvasac, škrobno povrće (krumpir), zeleno lisnato povrće (špinat), banane, suhe šljive, avokado, sjemenke suncokreta, pistacio | Doprinosi normalnom metabolizmu stvaranja energije, normalnom stvaranju crvenih krvnih stanica, normalnoj funkciji imunološkog sustava, smanjenju umora i iscrpljenosti |
| Vitamin B12 | Crveno meso, piletina, riba (skuša, losos, tuna, haringa, srdela, pastrva), morski plodovi, školjke, jaja, mlijeko i mliječni proizvodi, sir, kvasac, obogaćene žitarice, proizvodi od soje | Doprinosi normalnom metabolizmu stvaranja energije, normalnom stvaranju crvenih krvnih stanica, normalnoj funkciji imunološkog sustava, smanjenju umora i iscrpljenosti |
| Cink | Morski plodovi, govedina, janjetina, svinjetina, piletina, mlijeko i mliječni proizvodi, pšenične klice, zob, grah, orašasti plodovi, čokolada, kakao, sjemenke bundeve: sezama, lana, chie i suncokreta | Doprinosi normalnoj funkciji imunološkog sustava, zaštiti stanica od oksidativnog stresa |
| Vitamin A | Meso, riba (losos), mlijeko i mliječni proizvodi, žumanjak jajeta, zeleno lisnato povrće te drugo zeleno, narančasto i žuto povrće (brokula, mrkva, bundeva) i voće (dinja, marelice, mango) | Doprinosi održavanju normalnih sluznica, normalnoj funkciji imunološkog sustava |
| Vitamin D | Riba (losos, haringa, skuša, pastrva), ulje jetre bakalara, žumanjak jajeta, sirevi, maslac, obogaćene žitarice | Doprinosi normalnoj funkciji imunološkog sustava |
| Željezo | Krto crveno meso i meso peradi, morski plodovi, žumanjak jajeta, mahunarke (grah, grašak, leća), cjelovite žitarice, kvinoja, tamnozeleno lisnato povrće, špinat, peršin, cikla, orašasti plodovi, bobičasto voće, sušeno voće (grožđice), sjemenke sezama, lana, chie i suncokreta, kakao, tamna čokolada | Doprinosi normalnom metabolizmu stvaranja energije, normalnom stvaranju crvenih krvnih stanica i hemoglobina, normalnom prijenosu kisika u tijelu, normalnoj funkciji imunološkog sustava, smanjenju umora i iscrpljenosti |
| Folat | Mahunarke (grah, grašak, leća), cjelovite žitarice, šparoge, prokulice, zeleno lisnato povrće, špinat, zelena salata, brokula, voće i sokovi od voća (pogotovo naranče), mango, avokado, orašasti plodovi (kikiriki) | Doprinosi normalnom stvaranju krvi, normalnoj funkciji imunološkog sustava, smanjenju umora i iscrpljenosti |
| Selen | Brazilski oraščići, svinjetina, govedina, janjetina, piletina, puretina, tuna, morski plodovi, cjelovite žitarice, zob, ječam, integralna riža | Doprinosi normalnoj funkciji imunološkog sustava, zaštiti stanica od oksidativnog stresa |
Izvor: Računalni program „Dijetetičar“ KBC Zagreb; Kaić-Rak A, Antonić Degač K. Tablice o sastavu namirnica i pića. Zavod za zaštitu zdravlja SR Hrvatske, 1990, Zagreb; Self Nutririon Data, Dostupno na: https://nutritiondata.self.com/
* Preuzeto iz Službenog lista Europske Unije, 13/Sv. 43. Uredba Komisije (EU) Br. 432/2012 od 16. svibnja 2012. o utvrđivanju popisa dopuštenih zdravstvenih tvrdnji koje se navode na hrani, osim onih koje se odnose na smanjenje rizika od bolesti te na razvoj i zdravlje djece
Prehrana tijekom hospitalizacije
Hospitalizirani teški i kritično bolesni pacijenti s koronavirusom izloženi su velikom nutritivnom riziku. Kod nekih se, uz respiratorne javljaju i gastrointestinalni simptomi (bolovi u trbuhu, proljev) kao posljedica virusne infekcije crijevne sluznice ili antivirusnih i antiinfektivnih lijekova. Rana procjena nutritivnog rizika, gastrointestinalne funkcije i rizika od aspiracije te pravovremena enteralna prehrambena podrška važni su za ishod liječenja.
Preporuke za prehranu:
- Poželjno je uzimati hranu na usta („per os“). Rana enteralna prehrana može pružiti nutritivnu potporu, pozitivno utjecati na crijevnu mikrofloru te poboljšati crijevnu barijeru sluznice i imunitet crijeva.
- Preporuka za unos energije je 25-30 kcal/kg tjelesne mase, a unos proteina treba biti 1,2-2 g/kg tjelesne mase dnevno.
- Teški i kritično bolesni pacijenti često imaju akutno oštećenje probavnog sustava koje se očituje u usporenom pražnjenju želuca, nadutosti trbuha i proljevu.
- Za bolesnike s oštećenjem crijeva preporučuju se enteralni pripravci s kratkim peptidima koji se lako apsorbiraju i metaboliziraju. Bolesnicima s dobrom funkcijom crijeva preporučuju se visokoenergijski pripravci bogati proteinima, dok se bolesnicima s hiperglikemijama preporučuju pripravci koji djeluju pozitivno na glikemiju.
- Stariji bolesnici u visokom riziku od aspiracije ili bolesnici s očitom nadutošću trbuha privremeno se mogu hraniti parenteralnom prehranom, koja se po poboljšanju stanja može zamijeniti hranjenjem na usta ili enteralnom prehranom.
Prehrana tijekom samoizolacije
Pravilna prehrana nužna je za očuvanje dobrog zdravlja, pogotovo u borbi s virozama gdje je važno zdravlje imunološkog sustava. Ograničena dostupnost hrane može negativno utjecati na raznolikost i kvalitetu prehrane, te potencijalno voditi do povećane konzumacije procesirane hrane bogate masnoćama, šećerom i soli. U slučaju limitirane nabave namirnica treba voditi računa da prehrana bude u skladu s preporukama za očuvanje zdravlja.
Preporuke za prehranu:
- Napravite plan za kupovinu i nabavljajte onu hranu koju inače konzumirate.
- Prilikom pripreme obroka dajte prednost svježoj hrani i hrani s ograničenim rokom trajanja, a ostatke hrane nemojte bacati nego ih zamrznite i koristite za drugi obrok.
- Pripremajte obroke kod kuće, izbjegavajte dostavu hrane iz restorana.
- Vodite računa o veličini serviranja. U glavnim obrocima polovicu tanjura neka čini povrće, četvrtinu izvori proteina (krto meso peradi, nemasno crveno meso, riba, jaja, sir, nemasna šunka), a četvrtinu izvori ugljikohidrata (cjelovite žitarice ili škrobno povrće poput mahunarki ili krumpira). U međuobrocima pojedite jedan komad voća srednje veličine ili desetak komada orašastih plodova.
- Ograničite unos soli. Procesirana i konzervirana hrana sadrži značajne količine soli. Prije konzumacije ili pripreme jela konzerviranu hranu poput povrća ili mahunarki isperite vodom, a prilikom pripreme hrane izbjegavajte dosoljavanje. Umjesto soli koristite biljne začine koji se mogu nabaviti i u sušenom obliku.
- Ograničite unos šećera. U želji za slatkom hranom umjesto keksa i kolača posegnite za svježim ili smrznutim voćem, cijeđenim voćnim sokom umjesto sirupa ili sušenim voćem bez dodanog šećera (kandirano). Izbjegavajte dodavanje šećera, meda ili drugih zaslađivača u napitke poput kave ili čaja.
- Ograničite unos masnoća vodeći računa o načinu pripreme hrane te o konzumaciji hrane koja je izvor masnoća. Izbjegavate prženje, pohanje i pečenje u puno masnoće. Preporuka je hranu pripremati kuhanjem, pirjanjem ili pečenjem na masnom papiru ili u vrećicama za pečenje. Procesirana hrana, poput keksa, kolača, grickalica, šlaga te pržene hrane poput krafni, sadrži trans-masne kiseline koje su rizičan faktor za obolijevanje od kardiovaskularnih bolesti. Nastojite konzumirati zdrave masnoće kroz ribu, biljna ulja, orašaste plodove, avokado, masline, a ograničite punomasne mliječne proizvode, masno meso i prilikom obrade mesa uklonite kožu.
- Konzumirajte dovoljno vlakana kroz cjelovite žitarice, voće, povrće, mahunarke. Kao škrobni prilog češće birajte ječam, proso, heljdu ili proizvode od cjelovitih žitarica te grah, grašak, leću, slanutak i krumpir, umjesto tjestenine, riže i bijelog kruha.
- Vodite računa o adekvatnoj hidraciji pijući pitku vodu i nezaslađene biljne čajeve, a ograničite konzumaciju zaslađenih napitaka, pogotovo bezalkoholnih gaziranih napitaka, i alkohola. Alkohol ne samo da mijenja psihofizičke sposobnosti, nego oslabljuje imunološki sustav, povećava simptome depresije, anksioznosti, straha i panike te povećava mogućnost ozljeda.
- Uključite cijelu obitelj u planiranje i pripremu obroka te uživajte u zajedničkoj konzumaciji hrane.
Popis za kupnju
- Svježe voće i povrće koje dulje traje: naranče, limun, klementine, grejp, jabuke, banane, mrkva, rotkva, repa, kupus, brokula, cvjetača, luk, češnjak, đumbir, krumpir, batat
- Smrznuto voće i povrće, pogotovo bobičasto voće
- Mahunarke: grah, leća, slanutak
- Cjelovite žitarice i proizvodi od cjelovitih žitarica
- Orašasti plodovi i sušeno voće
- Jaja
- Konzervirano povrće
- Konzervirana riba
- Trajno mlijeko s 1,5-2,8% mliječne masti
Literatura:
- Academy of Nutrition and Dietetics. Coronavirus (COVID 19). Dostupno na: https://www.eatright.org/coronavirus. Pristupljeno 31.03.2020.
- Food and coronavirus (COVID 19): what you need to know. Dostupno na: https://www.eufic.org/en/page/food-and-coronavirus-covid-19-what-you-need-to-know. Pristupljeno 31.03.2020.
- Coronavirus: no evidence that food is a source or transmission route. Dostupno na: https://www.efsa.europa.eu/en/news/coronavirus-no-evidence-food-source-or-transmission-route. Pristupljeno 31.03.2020.
- Zhejlang University School of Medicine. Priručnik za prevenciju i liječenje COVID 19. Interni materijal KBC-a Zagreb
- WHO, World Health Organization. Food and nutrition tips during self-qarantine.
Dostupno na: http://www.euro.who.int/ru/health-topics/health-emergencies/coronavirus-covid-19/novel-coronavirus-2019-ncov-technical-guidance/food-and-nutrition-tips-during-self-quarantine. Pristupljeno 31.03.2020.
